Odgovor: Rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: "Najpotpunijeg imana su oni vjernici koji imaju najljepše ponašanje." Hadis bilježe Tirmizi i Ahmed.

Odgovor: Ono vodi Allahovoj ljubavi.
2. Uzrok je da nas stvorenja zavole.
3. Ono je najteže djelo na vagi kojom će se vagati djela.
4. Lijepo ponašanje donosi mnogostruke nagrade i sevape.
5. Ono je znak potpunog vjerovanja.

Odgovor: Iz Kur'ana. Allah Uzvišeni kaže: "Doista ovaj Kur'an vodi jedinom Pravom putu." (El-Isra, 9). Također, crpimo ga iz sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je kazao: "Poslan sam da upotpunim lijepo ponašanje." Hadis bilježi Ahmed.

Odgovor: Ihsan je stalna svijest o tome da nas Allah prati, te dobročinstvo prema stvorenjima.
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Allah je propisao dobročinstvo prema svemu." Hadis bilježi Muslim.
Neki oblici dobročinstva:
Dobročinstvo u ibadetu koje se ogleda kroz iskren odnos prema Allahu.
Dobročinstvo prema roditeljima, kako riječima tako i djelima.
Dobročinstvo prema rodbini.
Dobročinstvo prema komšijama.
Dobročinstvo prema siromasima.
Dobročinstvo prema onome ko nam učini zlo.
Dobročinstvo u govoru.
Dobročinstvo tokom diskusije.
Dobročinstvo prema životinjama.

Odgovor: Činjenje zla.
Kao primjeri se mogu navesti: neiskren ibadet.
Neposlušnost roditeljima.
Prekidanje rodbinskih veza.
Loše ophođenje prema komšijama.
Izbjegavanje dobročinstva prema siromasima, nevoljnicima i tako dalje.

Odgovor:
1. Emanet u pogledu očuvanja obaveza prema Allahu Uzvišenom.
Oblici ovog emaneta: Emanet kada se radi o izvršavanju ibadeta poput namaza, zekata, posta, hadža, a isto tako i drugih obaveza koje je Allah propisao.
2. Emanet u pogledu očuvanja obaveza spram stvorenja:
Čuvanje ljudske časti.
Čuvanje ljudskih imetaka.
Čuvanje života ljudi.
Čuvanje njihovih tajni i svega onoga što su nam oni povjerili.
U pogledu svojstava uspješnih, Uzvišeni Allah kaže: "I koji o povjerenim im amanetima i obavezama svojim brigu brinu." (El-Mu'minun, 8).

Odgovor: Hijanet (prevara, pronevjera), a to je kršenje obaveza prema Allahu i ljudima.
Rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: "Tri su znaka licemjera..." Jedno od ta tri je: "Kada mu se nešto povjeri, on to iznevjeri." Muttefekun 'alejh.

Odgovor: Istinoljubivost je kazivanje onoga što je u skladu sa stvarnim stanjem ili opisi nečega onakvim kakvo ono i jeste.
Neki oblici istinoljubivosti:
Istinit govor u obraćanju ljudima.
Istinoljubivost u pogledu obećanja.
Istinoljubivost u pogledu svih riječi i postupaka.
Rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: "Doista istinoljubivost vodi ka dobru, a dobro vodi ka Džennetu. Čovjek će biti privržen istini sve dok kod Allaha ne bude upisan među istinoljubive." Muttefekun 'alejh.

Odgovor: Laž, a to je sve što odudara od stvarnog stanja, kao što je laganje ljudima, kršenje obećanja, lažno svjedočenje i tako dalje.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Doista laž vodi u griješenje, a griješenje vodi Vatri. Doista će čovjek toliko lagati, sve dok kod Allaha ne bude upisan među lažove." Muttefekun 'alejh. Također, Vjerovjesnik, allallahu alejhi ve sellem, je kazao: "Tri su svojstva licemjera..." Jedno od njih je: "Kada govori-laže, a kada obeća-prekrši." Muttefekun 'alejh.

Odgovor: Strpljenje u pokornosti Allahu.
Strpljenje u ostavljanju grijeha.
Strpljenje na nedaćama koje su nam određene i zahvalnost Allahu u svakome stanju.
Uzvišeni Allah veli: "Allah voli strpljive." (Ali 'Imran, 146). Rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: "Čudan je slučaj sa vjernikom, on je uvijek na dobitku, a tako je samo sa vjernikom. Ako ga snađe neko dobro, on zahvaljuje, pa je na dobitku, a ako ga snađe nešto loše, on sabura, pa je na dobitku." Hadis bilježi Muslim.

Odgovor: Nepostojanje strpljenja u pokornosti Allahu i u ostavljanju grijeha, te negodovanje riječima ili djelima u pogledu onoga što nam je Allah odredio.
Oblici ove osobine:
Želja za smrću.
Udaranje po obrazima (licu).
Kidanje/cijepanje odjeće.
Raspršivanje (zapuštanje) kose.
Dova protiv sebe.
Rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: „Zaista je veličina nagrade prema veličini iskušenja. Uslijed toga, Uzvišeni Allah kada zavoli jedan narod, postavi ga na razne kušnje. U skladu s tim, ko bude zadovoljan sa tim, Allah će biti zadovoljan sa njim, a ko se rasrdi zbog toga, njemu pripada Allahova srdžba.“ Hadis bilježe Tirmizi i Ibn Madže.

Odgovor: To je potpomaganje ljudi u istini i dobru.
Neki od oblika ove osobine:
Potpomaganje u ispunjavanju tuđih prava.
Potpomaganje u suzbijanju nepravde.
Potpomoganje u ispunjavanju ljudskih potreba.
Potpomaganje u svakoj vrsti dobra.
Nepotpomaganje u grijehu i neprijateljstvu.
Uzvišeni Allah veli: "Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; i bojte se Allaha, jer Allah strašno kažnjava." (El-Maide, 2). Rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: "Vjernici su poput građevine čiji dijelovi jedni druge ojačavaju i učvršćuju." Muttefekun 'alejh. Rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: "Musliman je brat muslimanu; ne čini mu nepravdu, niti dopušta da mu se nepravda čini. Ko pomogne svome bratu u nevolji, Allah će njemu pomoći u njegovoj. Ko otkloni nedaću jednog muslimana, Allah će njemu otkloniti jednu od njegovih nedaća na Sudnjem danu. A ko prikrije (sramote) jednog muslimana, Allah će prikriti njegove na Sudnjem danu." Muttefekun 'alejh.

Odgovor: 1. Stid od Allaha, u smislu da Mu se ne čine grijesi.
2. Stid od ljudi, kao na primjer da se ne govore ružne riječi, da se ne otkriva stidni dio tijela i tome slično.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko ogranaka (dijelova), ili šezdeset i nekoliko dijelova. Najvrednije je svjedočenje da nema drugog istinskog boga osim Allaha, a najmanje vrijedan je uklanjanje prepreke (onoga što smeta) s puta; a i stid je dio imana." Hadis bilježi Muslim.

Odgovor: Samilost prema starijima i njihovo uvažavanje.
Samilost prema mlađima i djeci.
Samilost prema siromasima, nevoljnicima i ljudima u potrebi.
Samilost prema životinjama na način da se hrane i da se ne uznemiravaju.
U ovo se ubraja i hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Vjernici, u međusobnoj pažnji, milosrđu i saosjećanju su poput jednog tijela. Kada oboli jedan njegov organ, svi ostali organi mu se odazovu i pridruže u bolu sa nesanicom i groznicom." Muttefekun 'alejh. Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Milostivi Allah smilovat će se onima koji su samilosni. Budite milostivi prema stanovnicima zemlje, pa će vam se smilovati Onaj koji je na nebesima." Hadis bilježe Ebu Davud i Tirmizi.

Odgovor: Ljubav prema Allahu.
Uzvišeni Allah veli: "A vjernici još više Allaha vole." (El-Bekare, 165).
Ljubav prema Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Tako mi Onoga u čijoj ruci je moja duša, niko od vas neće vjerovati, sve dok mu ne budem draži od roditelja i djece." Hadis bilježi Buhari.
Ljubav prema vjernicima i želja da im bude dobro, baš onako kao što i sebi želimo.
Rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: "Niko od vas neće biti pravi vjernik sve dok ne bude želio svome bratu ono što želi samome sebi." Hadis bilježi Buhari.

Odgovor: To je blagost na licu popraćena radošću, osmijehom i pokazivanjem zadovoljstva pri susretu s ljudima.
Ona je suprotna od namrštenosti koja odbija ljude.
U pogledu vrijednosti ove osobine preneseni su mnogobrojni hadisi. Jedan od njih prenosi Ebu Zerr u kojem stoji: "Nemoj potcjenjivati ni trun dobra, makar to bilo da sretneš svoga brata vedrog lica." Hadis bilježi Muslim. Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "U sadaku se ubraja i to da se osmjehneš bratu muslimanu." Hadis bilježi Tirmizi.

Odgovor: Želja da nestane blagodat u kojoj neko uživa ili preziranje da drugi uživaju u određenoj blagodati.
Rekao je Uzvišeni Allah: "I od zla zavidljivca kad zavist ne krije!" (El-Felek, 5).
Prenosi se od Enesa b. Malika da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nemojte se međusobno mrziti, nemojte jedni drugima zavidjeti i okretati leđa, nego, robovi Allahovi, budite braća!" Hadis bilježe Buhari i Muslim.

Odgovor: To je ismijavanje i ponižavanje brata muslimana. To nije dozvoljeno.
Rekao je Uzvišeni Allah: "O vjernici, neka se muškarci jedni drugima ne rugaju, možda su oni bolji od njih, a ni žene drugim ženama, možda su one bolje od njih. I ne kudite jedni druge i ne zovite jedni druge ružnim nadimcima! O, kako je ružno da se vjernici spominju podrugljivim nadimcima! A oni koji se ne pokaju - sami sebi čine nepravdu." (El-Hudžurat, 11).

Odgovor: Poniznost je kada čovjek sebe ne smatra boljim od drugih, kada druge ne omalovažava i ne odbacuje istinu.
Uzvišeni Allah veli: "A robovi Milostivoga su oni koji po Zemlji mirno hodaju." (El-Furkan, 63). Mirno hodaju: ponizno, skromno i staloženo. Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Niko se neće poniziti radi Allaha, a da ga On neće uzdići." Hadis bilježi Muslim. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Zaista mi je Allah objavom naredio da budete međusobno ponizni tako da se jedan ne oholi prema drugom, niti da jedan drugog napada." Hadis bilježi Muslim.

Odgovor: Oholost nad istinom, u smislu da se ona odbacuje i da se kao takva ne prihvata.
Oholost nad ljudima koja označava njihovo omalovažavanje i ponižavanje.
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "U Džennet neće ući onaj koji u svome srcu ima koliko i trunčicu oholosti." Neki čovjek ga upita: 'Zaista čovjek voli da mu odjeća i obuća budu lijepi.' Na to mu Allahov Poslanik reče: Zaista je Allah lijep i voli ljepotu. Oholost je odbijanje istine i ponižavanje ljudi.'“ Hadis bilježi Muslim.
Odbijanje istine je njeno odbacivanje i neprihvatanje.
Ponižavanje ljudi je njihovo omalovažavanje.
Nošenje lijepe odjeće i obuće ne ubraja se u oholost.

Odgovor: Prevara u kupoprodaji na način da se prikrije mahana robe.
Prevara u nauci, kao npr. da se vara na ispitima.
Prevara u govoru na način da se lažno svjedoči.
Neispunjavanje onoga što je dogovoreno.
U kontekstu zabrane varanja bilježi se i da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naišao pored gomile hrane u koju je zavukao ruku, i kada je osjetio vlagu pod prstima, upitao je prodavača: "Šta je ovo, vlasniče hrane?" "Pokisnulo je, Allahov Poslaniče!" On tada reče: "Zašto vlažnu hranu nisi stavio na vrh da je ljudi vide? Nije od nas onaj ko nas vara!" Hadis bilježi Muslim.
Es-Subrah: Gomila hrane.

Odgovor: Spominjanje brata muslimana koji nije prisutan u vezi sa onim što on ne voli da se spominje.
Uzvišeni Allah veli: "I ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga - a vama je to odvratno - zato se bojte Allaha, Allah, zaista, prima pokajanje i samilostan je." (El-Hudžurat, 12).

Odgovor: Prenošenje tuđeg govora s ciljem zavađanja ljudi.
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "U Džennet neće ući onaj koji prenosi tuđe riječi s ciljem da zavadi ljude." Hadis bilježi Muslim.

Odgovor: Lijenost je nedostatak volje za činjenjem dobra i u obavljanju onoga što je obaveza.
Primjer tome je lijenost u pogledu izvršavanja obaveznih djela.
Rekao je Uzvišeni: "Licemjeri, zaista, nastoje prevariti Allaha, ali On će njih u tome
nadmudriti. Kada ustaju da namaz obavljaju, lijeno se dižu i prikazuju
se svijetu, a Allaha samo malo spominju." (En-Nisa, 142).
Vjernik ne treba da bude lijen, letargičan i trom u radu i kretanju. On, naime, treba da bude marljiv radeći ono sa čime je Uzvišeni Allah zadovoljan.

Odgovor: 1 Pohvalna srdžba, koja biva radi Allaha i to u slučaju kada nevjernici, licemjeri i bilo ko drugi krši Allahove granice.
2. Pokuđena srdžba koja čovjeka navraća da uradi ili kaže ono što ne priliči.
Kako liječiti pokuđenu srdžbu?
Abdestom.
Ukoliko čovjek stoji treba sjesti, a ukoliko sjedi treba leći.
Sprovođenje oporuke koju je ostavio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je rekao: "Ne srdi se!"
Samokontrola.
Traženje zaštite kod Allaha od prokletog šejtana.
Šutnja.

Otkrivanje i praćanje ljudskih mahana i svega onoga što oni skrivaju.
Neki oblici ove ružne osobine:
Gledanje u ono što ljudi skrivaju u kućama.
Slušanje govora ljudi bez njihovog znanja (dozvole).
Uzvišeni Allah veli: "I jedni druge nemojte uhoditi." (El-Hudžurat, 12).

Odgovor: Rasipanje je trošenje imetka na način kako nije propisano da se troši.
Njemu je suprotna škrtost koja označava uskraćivanje imetka tamo gdje je propisano da se troši.
Umjerenost je bolja od tog dvoga, a pored toga musliman treba da bude plemenit.
Uzvišeni Allah veli: "i oni koji, kad udjeljuju, ne rasipaju i ne škrtare, već se u tome drže sredine." (El-Furkan, 67).

Odgovor: Kukavičluk je strah od nečega za što ne priliči da ga se boji.
Primjer tome je strah od kazivanja istine i osude zla.
Hrabrost je kada je neko odlučan u istini, poput toga da bude neustrašiv u borbi za odbranu islama i muslimana.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio bi sljedeću dovu: "Allahu moj, zaštiti me od kukavičluka..." Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Jak vjernik bolji je i Allahu draži od nejaka vjernika, a u obojici je dobro." Hadis bilježi Muslim.

Odgovor: Proklinjanje i vrijeđanje.
Nazivanje nekoga životinjom ili tome slično.
Spominjanje riječi koje su razvratne i bespramne.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je sve ovo kazavši: "Vjernik ne vrijeđa, ne proklinje, nije bestidan niti besraman.“ Hadis bilježe Tirmizi i Ibn Hibban.

Odgovor: 1. Tražiti od Allaha da nam podari lijepo ponašanje i da nas pomogne u tome.
2. Svijest o tome da nas Allah prati, te da zna, čuje i vidi šta radimo.
3. Svijest o nagradi za lijepo ponašanje, te da znamo da je isto uzrok ulaska u Džennet.
4. Podsjećanje na loše posljedice ružnog ponašanja, te da je ono jedan od uzroka ulaska u Vatru.
5. Lijepo ponašanje vodi ka Allahovoj ljubavi, ali i ljubavi stvorenja. S druge strane, ružno ponašanje donosi Allahovu srdžbu, ali i srdžbu ljudi.
6. Čitanje životopisa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i slijeđenje njegove prakse.
7. Druženje sa dobrim ljudima i udaljavanje od zlih.