Feccere ñaagule e Jikruuji:

J - Annabi yo jam e kisal ngon e makko maaki: Yeru jaŋtatooɗo Alla e mbo jaŋtataaka Alla, wa'i kono maayɗo e guurɗo. Ko Bukaari habri mbo.
- Waɗi ɗum ko qiima nguurndam neɗɗo ko fotde ko o jaŋtato Alla Toowɗo O.

J - Hoɗum wona sabuya weluya Alla.
2 - Ina ridda seytaane.
3 - Ina reena juulɗo e boneeji.
4 - Juulɗo ina dañira ɗum njoɓdi e baraaje.

J - " Laa Ilaaha Illallaahu"(alah dewateeɗa e goongo mbo wonah Alla). Ko Tirmiji e Ibnu Maaja habri mbo.

J - Mi yettii Alla oon guurtinɗo amen caggal de o wari amen, ko e makko woni ummital". Ko ko hawra e mum.

J - " mi yettii Alla oon koltinɗo mi ngol comcol o yeɗimi ngol ko aldah e feere ummaade e am wonah kadi cemmbe". Abu Daawuuda e Tirmiji e woɓɓe kabri mbo.

J- " Bismillaahi". Ko Tirmiji habri mbo.

J - " Alla yettoode woodaniima aan holtanimi ngol, mbeɗa ñaagama jam hengol e jam kongol feewnira, mbeɗa moolo ma e bone hengol e bone kongol feewnira". Ko Abu Daawuuda e Tirmiji habri mbo.

Si a yi'i goɗɗo ina ɓoorni comcol kesol ñaagano mbo, mbi'a: " Yo ngol rappu Alla lomtina goɗngol". Ko Abu Daawuuda habri mbo.

J - " Aan Alla mbeɗa moolo e ma bone seyteneeji dewi e gori". Ko ko hawra e mum.

J - " yaafuya ma". Ko Abu Daawuuda e Tirmiji habri mbo.

J- " Bismillaahi"(mi fuɗɗoriima Innde Alla). Ko Abu Daawuuda habri mbo.

J - " mbeɗa seedo deweteeɗo e goongo alah si wonah Alla gooto tan o alah denndadiijo, mbeɗa seedo wonde Muhamadu ko maccuɗo makko ko nelaaɗo makko". Ko Muslim habri mbo.

J - " bismillaahi, mi wakkaliima e Alla, feere alah cemmbe alah si wonah e Alla". Ko Abu Daawuuda e Tirmiji habri mbo.

J - " ko e innde Alla min naatiri, ko e innde Alla min njaltiri, ko e Alla min mbakkali" refti o salmina yimɓe galle makko". Ko Abu Daawuuda habri mbo.

J - " Alla udditanam dame yurmeende ma" ko musli habri mbo.

J - " Alla mbeɗa ñaagama e ɓuram Ma" ko Muslim habri mbo.

J - Mi refoto ko noddinoowo o haalata ko si wonah e :" hayya ala assalaati e hayya ala al falaahi" ɗo mbi'atmi ko " laa hawla wolaa quwwata illaa billaahi". Ko ko hawra e mum.

J - " a juulat e Annabi". Ko Muslim habri mbo. Mbi'a: " Alla joom ndu noddaandu timmundu, e juulde darnaande, okku muhamadu jokkorgal e ɓural, ummin mbo e daraja jettaaɗo mbo podanɗaa mbo o ". Al Bukaari.
Ñaagaɗa hakkunde noddinaandu e wuurnaa- ndu, ñaagunde mum ruttetaake.

J - 1- Mi janngat aayatul kursiyyi: ( Alla mbo alah deweteeɗo si wonah kaŋko guurɗo dariiɗo cay e ndeenka tagoore Mum mbo ŋoŋre wollo ɗoyngol nanngatah woodaii mbo ko woni e kammuuji e ko woni e leydi, alah tefoowo ka makko si wonah mbo sakkiti hombo anndi ko woni yeeso mon e ko woni caggal mon ɓe kumpittaako hay huunde e ganndal makko si wonah ko o wela, daŋki makko ki yaaji kammuuji e leydi o roŋkotah reendeɗi ko kaŋko woni toowɗo tedduɗo 255). [Simoore Baqara: 255-] 2 - Mi jannga bismillaahi arrahmaani arrahiim. ( Maaku ko kaŋko woni Alla gooto 1. Alla woni paandateeɗo 2 O jibinaani o jibinaaka 3. O alah hay pasa gooto 4. Laabi tati . En puɗɗariima e innde Alla joom yurmeende heewnde huɓtadinnde joom yurmeende heeriinde wonande gooŋɗinɓe ñande darnga. ( Mbeɗa moolo e joom Falaqi 1. E bone ko O tagi 2. E bone niɓel jemma si ngel niɓɓaɗi 3. E bone guttooji e piɓle 4. E bone Haaside si o haasidiima 5) Laabi tati . En puɗɗariima e innde Alla joom yurmeende heewnde huɓtadinnde joom yurmeende heeriinde wonande gooŋɗinɓe ñande darnga. ( maaku mbeɗa moolo e jom yimɓe1. Jeyɗo yimɓe 2. Deweteeɗo yimɓe 3. E bone cikki sikkinoojo birnatooɗi 4. Oon cikki cikkinoowo e nder becce yimɓe 5. Ummaade e jinneeji e yimɓe 6). Laabi tati. 3- " Aan Alla aan woni joom am alah deweteeɗo e goongo si wonah aan, A tagii kam komi maccuɗo ma, mbeɗa e aadi Ma e fodoore Ma ko kattanɗo, mbeɗo moolo e Ma e bone ko mbaɗmi, mbeɗa ruttu ma neema ma e dow am, mbeɗa rutto bakkatuuji am, yaafo mi, sabu alah jaafatooɗo bakkatuuji mbo wonah Aan. Ko Bukaari habri mbo.

J - " E innde ma Aan Alla maayat mi, nguurat mi" . Ko ko hawra e mum.

J - " Bismillaahi ".
Si a yejjiti e arwannde mum wii:

" Bismillaahi e arwannde e sakket " Ko Abu Daawuuda e Tirmiji habri mbo.

J - " Jettooje ngoodanii Alla ñamminɗo mi ɗum, O yeɗimi ndu, ko aldah e feere ummaa- de e am wonah semmbe" . Ko Abu Daawuuda e Ibnu Maaja kabri mbo.

J - " Alla barkinanɓe ko njeɗɗaaɓe ko, yaafoɓe njurmoɗaaɓe". Ko Muslim habri mbo.

J- " Jettooje ngoodanii Alla"
Yo siɗɗo makko wollo gondiijo makko wii:
" yo Alla yurmo ma".
Si o wi'ii mbo noon:
yo o wii: " Yo Alla feewnu mon o moƴƴina alhaaliiji mon". Ko Bukaari habri mbo.

J - " Senaare woodaniima Aan Alla e jettooje Ma, mbeɗa seedo alah deweteeɗo mbo wonah Aan, mbelɗa yaafna Ma mbeɗa rutto e ma". Ko Abu Daawuuda e Tirmiji e woɓɓe.

J- Bismillaahi, jettooje ngoodanii Alla (senaa- re woodanii oon eeltanɗa amen ɗum min ngonaana hattanɓe, 13 minen de ko joomi amen min nduttoto14)? " jettooje ngoodani Alla, jettooje ngoodani Alla, jettooje ngoodani Alla, Allaahu akbar, Allahu akbar, Allaahu akbar, senaare woodaniima mi tooñi hoore am yaafomi: sabu alah jaafatooɗo bakkatuuji mbo wonah Aan". Ko Abu Daawuuda e Tirmiji habri mbo.

J - Allaahu akbar, Allahu akbar, Allaahu akbar ( senaare woodani oon eeltanɗo amen ɗum min ngonaana hattanɓe ɗum13 Minen de ko joomi amen min nduttoto 14), Aan Alla emin toro ma e ɗatngal amen ngal moƴƴere e kulol e gollirde ko welat ma, Aan Alla newnan amen ɗatngal amen ngal, sowan amen goɗɗol maggal, Aan Alla ko aan woni gondiijo e ɗatngal, e lomtiiɗo e koreeji, Aan Alla mbeɗa min mooli ma e caɗeele ɗatngal, e bonde ŋari ndaarannde, e bonde ruttorde ka jawdi e koreeji".
Si o ruttiima o haalaɗi, o ɓeyda:
" Ko min ruttotooɓe, tuubooɓe, rewooɓe, joomi amen yettooɓe" Ko Muslim habri mbo.

J- " mbeɗa resnda mon Alla mbo desnde Makko majjata". Ko Ahmadu e Ibnu Maja habri mbo.

J- " Mbeɗa resnda Alla diine ma, e hoolaare ma, e gasnirde golle ma" Ko Ahmadu e Tirmiji kabri mbo.

J-" Alah deweteeɗo e goongo si wonah Alla denndadiijo alanaa mbo, laamu woodanii mbo, jettooje ngoodanii mbo, guurnoowo baroowo, ko o guurɗo mbo maayatah, jam woni ko e junngo makko, ko o kattanɗo kala huunde". Ko Tirmiji e Ibnu Maaja habri mbo.

J- " mbeɗa moolo e Alla e bone seyɗaane diddaaɗo e yurmeende" Ko ko hawra e mum .

J - " yo Alla yoɓma moƴƴere". Ko Tirmiji habri mbo.

J- " jettooje ngoodani Alla mbo moƴƴi timmata e neema makko" Ko Haakim habri mbo e woɓɓe.

J-" mi yettii Alla e kala ngonko" Sahiih Bukaari .

J- Juulɗo ina wi'a:" yo kisal e yurmeende Alla e barke Alla won e mon"
Musiɗɗo makko rutta mbo: " yo kisal e yurmeende Alla e barke Alla won e mon" E nder deftere Tirmiji e Abu Daawuuda e woɓɓe

J- " Aan Alla toɓo nafoowo" Al Bukaari.

J- " min toɓaama e ɓural Alla e yurmeende Mum" Bukaari e Muslim .

J- " Aan Alla emin ñaagima moƴƴere mayru emin moolo e Ma bone mayru" Abu Daawuuda e Ibnu Maaja.

J- " Senaande woodani Mbo rigaango subhinto e yettude Mbo e malaykaaji ngam hulde Mbo" Muwaɗa Maalik .

J- " mi yetti Alla okkuɗo mi aafiya e ko jaribaɗa ko, O ɓurni mi ko heewi e ko tagi ko ɓurnugol" Ko Tirmiji habri mbo.

J- Ari e nder hadiis: " si gooto e mon yi'i e siɗɗo mum wollo e hoore mum, wollo e jawdi mum ko o haawa, yo ñaagano mbo barke sabu yitere ko goongo" Ko Ahmadu e Ibnu Maaja e woɗoɓɓe kabri mbo.

J-"Aan Alla juul e muhamadu e koreeji muhamadu, hono no njuulduɗa e Ibraahiima, e koreeji ibraahiima, tigi tigi ko a Jetteteeɗo tedduɗo, Aan Alla barkin Muhamadu e koreeji Muhamadu, hono no mbarkanirɗa ibraahiima e koreeji ibraahiima tigi tigi ko A jetteteeɗo tedduɗo" Ko ko hawra e mum.